Prozborila likovna poetike od realizma do asocijativnog slikarstva i apstraktne likovne misli…

U galeriji Centra  savremene umjetnosti, u Podgorici,17.marta, otvorena je izložba ODSJAJ MINULIH VREMENA – omaž likovnim umjetncima rođenim u prošlom vijek. Postavku  čine djela 12 umjetnika,koja su selektovali komesari izložb Ademar Ibrahimović i istoričarka umjetnosti Selma Đečević

Pozdravljajući brojne posjetioce, inicijator izložbe, Predsjednik IO Bošnjačkog vijeća, Mirsad Rastoder, zahvalio se  porodicamna umjetnika, galerijama, muzejima i svima  koji su pomogli da ova umjetnička djela ugledaju svjetlo galerije.

Ovom izložbom, sasvim  ponosno, otvaramo Dane kulture  bošnjaka u Crnoj Gori jer znamo vrijednosti umjetničkih djela i važnost njegovanja kulture sjećanja , kazao je Rastoder.

U našoj tradiciji postoji  molitva,  kojom se priziva milost Gospodara za one koji su minuli, a mi se nadamo da se i ova izložba može smatrati građanskom molitvom za one koji su bili učitelji generacijama sljedbenika, i ukupno ostavili značajan trag na likovnoj mapi ne samo u Crnoj Gori već i regionu.

Svevjedoče to djela, Behaudina Selmanovića, koji je rođen 1915. godine, Džengisa Redžepagića 1944. Ibrahima Kurpejovića 1960. i svih autora koji su zastupljeni na ovoj izložbi. Pred nama su djela vrijedna poštovanja i ponosa svih nas.

Ne možemo tvrditi  da je zastupljeno najbolje što su ovi umjetnisi stvorili, ali znamo da se čak i na nekim studentskim radovima, kao što su Muja Adrovića, lako može uočiti ogromna harizmatičnost umjetničkog transponovanja pogleda na stvarnost ondašnjih vremena. U tome je draž ove vrlo slojevite postavake, koja se može čitati kao svojevrsni prikaz ili hronologija promjena u procesu obrazovnog, perceptivnog  i tehnološkog razvoja  likovne kulture  kod nas.

Jedan uvaženi pjesnik je zapisao “U nama cvjeta samozaborav, kao korov !-„ i ja cijenim da stalno treba da imamo u vidu to njegovo upozorenje kako bi se iznova mijenjali u smjeru  pune odgovornosti prema nasljeđu, odnosno prema onima koji će nas naslijediti.

Danima kulture bošnjaka u Crnoj Gori, istovremeno odajemo  poštovanje  stvaraocima ali i onima koji su, stručno i legitimno reafirmisali narodno ime Bošnjak u Crnoj Gori, podsjetio je Rastoder.

Na izložbi su prikazani umjetnički radovi Behaudina Selmanovića, Besaleta Pojatića, Fikreta Cokovića, Džengisa Redžepagića, Hazba Nuhanovića, Hilmije Ćatovića, Ibrahima Kurpejovića, Rasima Hadrovića, Mehdije Husića, Refika Adrovića, Smaila Smaja Selmanovića i Muja Adrovića.

Diverzitet njihovog likovnog pisma pruža nam ugodan perceptivni utisak koji se odnosi na bogatstvo imaginacije i individualnih kreativnih osobenosti svakog ponaosob, kazala je historičarka umjetnosti, mr Selma Đečević.

“Prikazana djela upućuju na široka shvatanja likovnih izražajnosti koja su jedan od postulatskih temelja sveopštih magistralnih tokova umjetnosti našeg podneblja, i areale naše multinacionalne i multikonfesionalne raznolikosti”.

Izložba u organizaciji Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori koju sačinjava brižljiv presjek stvaralaštva najistaknutijih bošnjačkih likovnih umjetnika rođenih u prošlom vijeku, predstavlja vrijednu iskaznicu koja svjedoči o bogatoj i osebujnoj kulturnoj tradiciji Crne Gore. Prije svega zato što pruža publici mogućnost da spozna raskoš umjetničkog diverziteta, poetičku i stilsku razuđenost autohtonih umjetničkih izraza koji čine važan i neizostavan prilog ukupnom sagledavanju složenog mozaika modernog i savremenog slikarstva i vajarstva u Crnoj Gori.

Prikazana djela upućuju na široka shvatanja likovnih izražajnosti koja su jedan od postulatskih temelja sveopštih magistralnih tokova umjetnosti našeg podneblja, i areale naše multinacionalne i multikonfesionalne raznolikosti čine jedinstvenim i neponovljivim.

Likovne poetike koje su zastupljene na izložbi kreću se posve različitim stvaralačkim prostorima, iskazuju se drugačijim likovnim narječjima: od realizma do asocijativnog slikarstva i apstraktne likovne misli, od ekspresionističkog izraza do lirskih i nadrealnih mikrokosmičkih tonova i snažne utemeljenosti u ambijentalnim fenomenima i specifičnoj atmosferi podneblja, ocijenila je historičarka umjetnosti, Selma Đečević.

Izložbom “Odsjaj minulih vremena”, želimo da iskažemo duboko poštovanje onima koji su svojim likovnim “snovima” visoko uzdigli vrijednosti tradicije iz koje su potekli i stvorili djela koja svjedoče  o osebenoj kulturnoj poetici i autentičnom likovnom izrazu, kazao je mr Aldemar Ibrahimović.

Neki od ovih umjetnika bili su pravi pioniri moderne umjetnosti u Crnoj Gori i Sandžaku. Ovo je prilika i da se podsjetimo!  Prvi likovno obrazovani umjetnik iz naših krajeva bio je Sabahadin Hodžić ( 1909 – 1982) porijeklom iz Godijeva kod Bijelog  Polja. Slikarstvo je učio na umjetničkoj školi u Beogradu ( 1927- 1931) a specijalizaciju završio u Parizu kod Andre Lota ( 1938- 39). Hodžić je jedan  od osnivača humorističkog časopisa” OŠIŠANI JEŽ “ i jedan od prvih dobitnika “ Politikine“ nagrade za slikarstvo, 1936. a 1979. nagrade  za karikaturu.

Čast nam je što u  ovoj postavci pored ostalih imamo i djela čuvenih umjetnika, druge polovine dvadesetog vijeka, kao što su Behaudin Selmanović, Hilmija Ćatović, Džengis Redžepagić i drugi, koji su stvorili impozantno likovno djelo koje je prevazilazilo prostore iz kojh su potekli, kazao je Ibrahimović.

Izložba “Odsjaj minulih vremena”, nakon podgorice biće prikazana u Pljevljima, u galeriji Vitomir Srbljanović.