Naučni simpozijum ,,Vijek i po Avda Međedović“održan je u galeriji bjelopoljskog Centra za kulturu, u okviru programa posvećenog 150. godišnjici rođenja Avda Međedovića.

Otvarajući simpozijum, ministarka kulture i medija Crne Gore, dr Tamara Vujović, kazala je da je doprinos Avda Međedovića uporediv sa najvišim ostvarenjima epske poetike u evropskoj kulturnoj istoriji.

-Ovdje se okupljamo ne samo da bi govorili o jednom pjesniku, već da bismo obnovili sjećanje na jednu duboku, živu i snažnu tradiciju usmene riječi koja je vjekovima bila temelj identiteta, pamćenja i duhovne snage naših prostora, a Avdo Međedović je jedan od najblistavijih čuvara te riznice. Avdo pripada svima koji vjeruju da je kultura veza među narodima, jezicima, tradicijama i vremenima. Treba napomenuti da je Avdo stasavao uz oca guslara, sazrijevao kao vojnik po Otomanskom carstvu i bio pod uticajem orijentalnih jezika. Za Crnu Goru, Ministarka je dodala da Avdo Međedović ima posebno mjesto ne samo kao pjesnik, već kao simbol prostora koji je oduvijek bio prožet susretima tradicije, vjera i narativa.

-Za savremenu nauku o književnosti Avdovo djelo predstavlja primjer činjenice da se estetska složenost i formalna organizacija ne mogu vezati isključivo za pismeni medij, već za unutrašnje zakonitosti, tradicije i stvaralačku sposobnost pojedinca da se tim zakonitostima aktivno služi“, navela je, između ostalog, ministarka Vujović.

Prema njenim riječima važno je što se Simpozijum održava u Bijelom Polju, podneblju koje je iznjedrio  velike kulturne glasove i grad koji potvrđuje da kultura ne pripada samo većim centrima, već prije svega mjestima koja kulturu žive.

-Neka ovaj skup ne bude samo naučni već i ljudski susret  u duhu onoga iz čega je i nastala duhovna poezija. Iz potrebe da se govori, sluša i pamti. I neka bude prvi u nizu skupova kojim se znanje  o Avdu širi u sve krajeve Crne Gore. Jer nije dovoljna jedna ulica u Podgorici ili sopomenik u Bijelom Polju, potrebno je kako su to radili naši stari širiti usmenuo predanje i znanje o našim velikim umovima i njihovim  djelima.

Kako je na kraju Ministarka kazala daje punu podršku daljem proučavanju , zaštiti i afirmaciji književnog nasljeđa  Avda Međedovića.

-Ministarstvo kulture i medija će uvijek pdržati ovako značajne inicijative  za našu kulturu-kazala je na kraju ministarka Vujović, otvarajući Simpozijum.

Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, profesor Suljo Mustafić, kazao je da će ovaj simpozijum sigurno dati brojne odgovore i otvoriti nova pitanja. Kazao je da je Međedović ostao nepismen, da je pjesme slušao od drugih, pa ih dopjevao, proširio, nadgradio i okitio.

-Nije živio od pjevanja, bio je mesar, ali je pjevanje i recitovanje bilo njegov život. Postao je svjetski slavan, a nama dugo nepoznat, decenijama skrajnut. Gajimo nadu da će ovaj simpozij probuditi novo interesovanje za proučavanje Avdovog nasljeđa, za bošnjačku epiku kao dio velike epske tradicije južnoslavenskih naroda. Prema Mustafićevim riječima, ,,vjerujemo da ćemo probuditi naše nadležne državne institucije, Ministarstvo obrazovanja i Zavod za školstvo da nas poslušaju i krenu u reformu školskih programa u kojima će i naš Avdo, kao epski monumentum, i mnogi drugi znameniti i zaslužni iz bošnjačke i drugih manjinskih književnosti – naći svoje zasluženo mjesto“.

Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, dr Fuad Baćićanin, je kazao da će bošnjaci trajno čuvati svoju kulturu, istoriju, tradiciju i sve osobenosti  nacionalnog bića.

-Avdo Međedović, sin ovog sandžačkog tla, svojim je genijem ušao u temelje svjetske humanistike i književnosti. Njegova monumentalna poetska snaga, raspon stiha i izvanredna narativna moć ostavili su dubok trag u bošnjačkoj i južnoslovenskoj tradiciji, ali i u globalnim okvirima zahvaljujući istraživanjima prof. Milmana Perija i Alberta Lorda sa Univerziteta Harvard. Zahvaljujući Avdu Međedoviću, usmeni ep Sandžaka postao je predmet najvišeg akademskog interesovanja širom svijeta. Sjećamo se velikog pjesnika sa naučnim radom. Uvjeren sam da će rad ovog simpozija donijeti nova znanja, otvoriti nova istraživačka polja i baciti dodatno svjetlo na djelo Avda Međedovića. Još važnije, konferencije i simpoziji su prilika da se mladim generacijama i istraživačima pokaže koliki potencijal leži u kulturnom nasljeđu Bošnjaka, i koliku obavezu institucije imaju da to nasljeđe pretvore u trajnu vrijednost, naglasio je Baćićanin.

Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, je kazao da Avdo Međedović nije samo pjesnik – već svjedočanstvo čudesne moći ljudskog glasa, pamćenja i ritma, koji su kroz stoljeća nadživjeli i granice i sisteme.

-Bijelo Polje je grad koji pamti, čuva i prenosi. Grad u kojem je usmena epika ne samo dio kulturnog nasljeđa, već i temelj identiteta, jezika i kolektivne memorije. Danas, kada se nauka vraća Avdu, a Avdo vraća nauci mjeru epohe, potvrđujemo da je naša dužnost da čuvamo i njegujemo ono što nas definiše kao zajednicu i kulturu. Zahvaljujem organizatorima, učesnicima i institucijama koje su prepoznale važnost ovog datuma i koje svojim radom doprinose da Bijelo Polje bude i ostane čvorište kulture, nauke i sjećanja-istakao je Smolović.

Simpozijum su organizovali Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori i Bošnjačko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, uz podršku Ministarstva kulture i medija i Opštine Bijelo Polje. U okviru programa učestvovalo je više od trideset naučnika iz regiona, koji su govorili o Međedovićevim epovima, njihovoj ulozi u svjetskim istraživanjima usmene epike, jeziku epova, odnosu epske i pisane književnosti, kao i o drugim usmeno-književnim, književno-istorijskim i interdisciplinarnim temama.

M.N.