U Podgorici je sinoć održana Svečana sjednica kao centralni događaj manifestacije “Dani kulture Bošnjaka u Crnoj Gori”, koja se tradicionalno održava povodom martovskih rasprava 2003. godine, kada su predstavnici naučne, političke, vjerske i kulturne elite postigli dogovor o usvajanju Deklaracije o imenu, kojom je i u Crnoj Gori formalno reafirmisano narodno ime Bošnjak.
Svečanosti su prisustvovali: predsjedniambasadori, ministri, ombudsman, pofesori, predstavnici političkih partija, nevladinih organizacija, nacionalnih savjeta u Crnoj Gori, vijećnici, članovi Odbora i dragi gosti. U ime Bošnjačkog vijeća prisutnima su se obratili, Mirsad Rastoder predsjenik IO BVCG i članovi Odbora Amina Brahić i mr Admir Adrović.
Po odluci stručnog Žirija, nagrade vijeća uručene su: mr Halilu Markišiću, Džeku Hodžiću i Safetu Hadroviću Vrbičkom.
Kulturna baština nas obavezuje na ponos i samopoštovanje
Obraćajući se uvaženim zvanicama, Mirsad Rastoder je istakao da se u decenijama za nama, pokazalo, da je reafirmacija narodnog imena Bošnjak mudra i značajna odluka, kako za NAS, tako i za sve naše prijatelje koji su razumjeli da iskreno zajedništvo možemo graditi samo sa pozicija ravnopravnosti i međusobnog uvažavanja, razumijevanja identitetskih različitosti i stalnog dijaloga.
Bošnjaci su narod koji je vijekovima ugrađivao sebe u mnoge vrijednosti na prostoru Crne Gore. Stoga smo vrlo zainteresovani za očuvanje i unapređenje tih vrijednosti i za evropsku budućnost naše države, naglasio je Rastoder.
U posljednje vrijeme smo, kao najviše predstavničko tijelo bošnjačkog naroda u Crnoj Gori veoma zabrinuti stanjem u državi i društvu. Politička, ekonomska i socijalna nestabilnost te brojni izazovi koji dolaze sa tim, unose nespokoj kod građana, posebno pripadnika manje brojnih naroda.
Posebno nas brine urušavanje institucija koje treba da garantuju jednakost pred zakonom, da štite prava i slobode građana i sprovode politike zaštite i unapređenja manjinskih prava.
Nažalost, živimo “zanimljivo vrijeme” u kojem se zakonom mijenja smisao Ustava države, a umjesto mjera „afirmativne akcije“ prema manjinskim zajednicama, nerijetka je njihova diskriminacija i politički revanšizam.
Vrh sudske grane vlasti, koji bi trebao da obezbijedi pravdu i jednakost pred zakonom, pa dakle i da vodi računa o ustavom zajemčenom pravu na srazmjernu zastupljenost po širini i dubini, ni u svojim redovima ne sprovodi tu zajamčenu politiku.
Podsjećamo javnost da je Bošnjačko vijeće više puta upozoravalo, “neprihvatljivo je da među 11 sudija Vrhovnog suda, 6 sudija Apelacionog suda i 7 sudija Ustavnog suda nema niti jednog pripadnika bošnjačkog naroda. Ovo je samo djelić primjera koji zabrinjavaju sve dobronamjerne građane. Stoga i danas apelujemo na sve aktuelne i buduće političke predstavnike Bošnjaka u svim strankama da se predano zalažu za “integraciju bez asimilacije” našeg naroda u crnogorsko društvo, prije nego što svi postanu crnogorska dijaspora, da se bore za očuvanje i unapređenje korpusa manjinskih prava garantovanih ustavom i zakonima. Svi su dužni da se bore za uspostavu vladavine prava. Za obezbjeđenje srazmjerne zastupljenosti Bošnjaka u svim nivoima vlasti, uz primjenu mjera afirmativne akcije dok se ne obezbijedi jednakost u pravima.
Nasušna je potreba da se obezbijedi ravnomjerni regionalni razvoj države i ubrzani razvoj manje razvijenih područja, u kojima, po pravilu, žive pripadnici manjina. Takođe, za Bošnjačko vijeće je neprihvatljiva tendencija da se našoj dijaspori, koja ima crnogorsko državljanstvo, a privremeno boravi u inostranstvu, oduzme biračko pravo.
Naša dijaspora je uvijek pokazivala domoljublje i bila najbolji reprezent našeg društva, svih njegovih autohtonih slojeva i segmenata. Pored toga što pomažu državi da se izbori sa socijalnim izazovima, naša dijaspora je zanačajan faktor i potencijal za ravnomjerniji regionalni razvoj i smanjenje procesa iseljavanja iz opština gdje dominantno žive Bošnjaci i druge manjinske zajednice
Dame i gospodo!
U realnim okolnostima i ograničenjima, ni Bošnjačko vijeće se ne može pohvaliti izuzetnim rezultatima, ali su radom vrijednih ljudi i stvaralaca realizovani programi koji znatno prevazilaze budžetske mogućnosti Vijeća. Sa puno entuzijazma ostvareno je 29 zapaženih programa iz kulture. Posebno valja istaći prvu manifestaciju Dani etno kulture “Ibiš Kujević” koja je održana zahvaljujući podršci Opštine Rožaje i drugih prijatelja.
Predstavnici Vijeća su učestvovali na svim relevantnim konferencijama, seminarima i sastancima na temu ljudskih i manjinskih prava. Objavili smo dvije knjige Pravo na ime Rifata Rastodera i zbirku aforizama “Polazeći od sebe”,Jasmina Ćorovića.
Čelnici Vijeća su imali 12 susreta sa ministrima, diplomatama i predstavnicima institucija i organizacija.
Uspostavljena je veoma konstruktivna saradnja sa savjetima ostalih manjinskih naroda u Crnoj Gori kao i sa Koordinacijom bošnjačkih vijeća iz regiona, sa sjedištem u Sarajevu, ali i ovdašnjim civilnim sektorom. I ovaj program realizujemo u saradnji sa NVO “Bijeli ljiljan” koji je projektno dobio podršku od Fonda za zštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
Nažalost nismo ostvarili dvije važne planirane aktivnosti, otvaranje kancelarije Vijeća u Podgorici i pokretanje štampanog glasila Vijeća.
Ovo je prilika da se zahvalimo svima koji su pokazali dobru volju i podršku našim inicijativama. Jer zajedno, rad Vijeća oblikujemo izvan starnačkih i iznad parcijalnih interesa a u korist opšteg dobra. U interesu bošnjačkog naroda.
Programski uticaj Bošnjačkog vijeća najviše zavisi od kompetentnih pojedinaca i organizacija koje mogu i hoće da daju doprinpos afirmaciji nacionalnog i kulturnog identiteta, ostvarivanju prava i razvojnih perspektiva bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.
Od nadležnih ministarstava očekujemo znatno veće razumijevanje kada su pitanju:
– zaštita i revitalizacija kulturne baštine;
– promotivno isticanje referentnih stvaralaca i podsticanje talenata;
– posebno je važno adekvatnije izučavanje bošnjačke kulture i bosanskog jezika u osnovnim i srednjim školama, kako bi učenici konačno dobili osnovne informacije o našem bosanskom jeziku, koji je u službenoj upotrebi, saglasno Ustavu i zakonima.
Bošnjaci su narod koji ima dostojanstvo satkano na saburu, merhametluku i iskrenom nijetu da prihvata novo ali istovremeno da čuva i njeguje tradiciju, kulturu i svoj jezik.
Bez obzira na ovovremene i buduće izazove, narod koji voli pravdu, slobodu i traga za istinom, koji ima stvaraoce i baštinu poput: mevluda Saliha efendije Gaševića, epiku Avda Međedovića, političko vizionarstvo Rifata Burdžovića, književnost Ćamila Sijarića i Huseina Bašića, neimarstvo Paše Boljanića i bega Osmanagića, mudrost muftije Karađuzovića, sevdah Hamdije Šahinpašića, slikarstvo Hilmije Ćatovića i još niz uglednika – neće potonuti!
Narod koji ima tako zavidnu kulturnu baštinu osuđen je na ponos i samopoštovanje – radi svog napretka i poželjne budućnosti u srcu interkulturalizma u Crnoj Gori.
Stoga u vremenu velikih izazova, potrebno je da budemo mudri, radni, složni, solidarni,odvažni…
Bošnjačko vijeće je predstavničko tijelo svih Bošnjaka i pozvano da bude medijator – pokretač procesa dogovaranja na sve aktuelne teme, da bi smo zajedno učinili koliko možemo za nas i našu društvenu prepoznatljivost u kojoj ćemo se sretati sa najboljima, kakvi su i ovogodišni dobitnici priznanja Bošnjačkog vijeća.
Sretno Vam proljeće! Dan Bošnjaka u Crnoj Gori i Ramazanski nijjet!
M.BVCG