Poštovanje narodu i kulturi

U Podgorici je sinoć, 28.03.2022, održana Svečana sjednica Bošnjačkog vijeća na kojoj su uručena priznaja i nagrade istaknutim stvaraocima, neimarima kulturnog identiteta bošnjačkog naroda.

Povelja “Rifat Burdžović-Tršo” pripala je uvaženom profesoru Emeritusu dr Enesu Pelidiji, povelja “Husein – paša Boljanić” arhitekti, prof. dr Rifatu Alihodžiću, a nagrada “Husein Bašić ” književniku, akademiku Zuvdiji Hodžiću.

Svečanosti su pored vijećnika i članova resornih odbora prisustvovali uvaženi predstavnici ambasada, ministarstava, političkih stranaka, islamske zajednice, nevladinih organizacija i kulturni poslenici. Priznanja laureatima uručio je predsjednik Vijeća Ejup Nurković.

U muzičkom dijelu programa učestvovao je orkestar “Sevdah” sa solistkinjom Irmom Nurković, a prikazan je i kratki dokumentarni film Bošnjaci i multikulturalnost u Crnoj Gori.

U ime Bošnjačkog vijeća prisutnima se obratio predsjednik Izvršnog odbora Vijeća, Mirsad Rastoder i ukazao da Bošnjaci, brinući o svom nacionalnom i kulturnom idenitetu brinu i o svojoj državi.

Baštineći civilizacijske vrijednosti humanizma i humanosti koje podrazumijevaju pozitivan odnos prema drugome, zaštitu prava pojedinca na slobodu i sreću, a samim tim i svakog naroda, zahavljujemo se svima koji su prisustvom na Svečanoj sjednici Bošnjačkog vijeća, iskazali poštovanje prema bošnjačkom narodu i bošnjačkoj kulturi kao dijelu zajedničkog bogatstva Crne Gore.

Profesor Pelidija se zahvalio na priznaju i podsjetio – dugo vremena Bošnjaci nisu imali svoje nacionalne i kulturne institucije. Njima je od druge polovine 19. stoljeća osporavano nacionalno ime BOŠNJAK, a bosanski jezik 1907. godine službeno je ukinut. U školskim programima nisu učili svoje značajnije historijske događaje i ličnosti na svim poljima ljudskog stvaralaštva, te nisu bili u prilici da se upoznaju sa svojom bogatom prošlosti kakvu imaju i drugi narodi. Jedino gdje su mogli donekle da se informišu bila je Islamska zajednica, i to je bilo u dobroj mjeri reducirano.

Takvo stanje bilo je i zbog osporavanja bošnjačkog nacionalnog identiteta. Tek popisom iz 1971. i u Ustavu SFRJ od 1974. godine prizanju se kao poseban narod pod imenom Muslimani. Do tada su ih pokušavali prikazati kao pripadnike drugih južnoslovenskih naroda, najčešće kao Srbe islamske vere/vjere ili Hrvate islamske vjeroispovjesti, i za razliku od manjine, najveći dio Bošnjaka odbijao je da bude ono što su mu drugi nametali jer dugo nisu mogli biti ono što jesu, pa su se u velikom broju izjašnjavali kao NEOPREDIJELJENI. Odatle je nacionalno ime Musliman prihavćeno kao prijelazan period do trenutka kada se vraćaju svom od srednjeg vijeka tradicionalnom imenu BOŠNJAK, Na Drugom bošnjačkom saboru 28. septembra 1993. godine. Prije toga su na Prvom bošnjačkom saboru, januara 1993. Godine, donijeli su odluku i o vraćanju bosanskog jezika. Posebno je potrebno da se prihvati da je Bošnjak iz Bosne i Hercegovine isto kao onaj sa prostora Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Kosova, Sandžaka, Slovenije ili bilo gdje u svijetu ako se tako osjeća i zna svoje porijeklo, kazao je Pelidija.

Nagrada, koju primam, jedan je od dokaza da mi neke godine „nijesu pojeli skakavci“,kazao je profesor arhitekture Rifat Alihodžić.Ona takođe obavezuje i stimuliše na dalje i još odgovornije stvaralaštvo. Sa ovom nagradom nalazim se u društvu dva značajna stvaraoca, čime sam posebno počastvovan. Zadovoljstvo uvećava i saznanje da će ove nagrade, i u buduće, imati kome da se dodijele. Djeluju već, a i stižu nove genereacije iz bošnjačkog korpusa u Crnoj Gori, koje predstavljaju bitan segmet naše, a smim tim, i crnogorske kulture i nauke .

Svi koji razumiju Crnu Goru , znaju da ona nije jednobojna tkanina već ćilim koga čini kolaž boja kao na akvarel slici. Da bi ta slika trajala i bivala sve ljepša, svako je dužan da njeguje i dopunjuje svoju šaru, ne dajući joj da izblijedi. Tako je i sa našom. Ne treba očekivati da će umjesto nas to uraditi neko drugi. Kultura je uslov opstanka i trajanja. Njeno nestajanje je pogubnije od negativne demografije.

I ako je svečani trenutak, osjećam potrebu da kažem i sljedeće : Dužni smo učiniti više za naš sveukupni habitus, jer nije sve tako sjajno i moglo bi biti bolje. Značajno su zastupljeni, naši segmeni nauke i kulture i crnogorsko društvo nam za to pruža šansu. Nego, neophodno je učiniti više sa naše strane. Valja se podsjetiti, bar da ja znam, ne postoji ekranizovano ni jedno književno djelo, ili snimljen film, inspirisan elementima bošnjačke kulture u Crnoj Gori, kazao je Alihodžić.

Vijeće će insistirati, kazao je Mirsad Rastoder, da se obrazovni programi za osnovne i srednje škole i zvanični, obavezujući udžbenici iz historije, geografije i književnosti, otvore ka etničkom identitetu bošnjačkog naroda, ali i stranicama koje podstiču i suočavanje s nedavnom prošlošću.

Ovo je prilika da se zahvalimo svima koji su pokazali dobru volju i podršku našim inicijativama ali i da saopštimo namjeru, Vijeće podržava ideju o izgradnji kulturnog centra Bošnjaka u Podgorici, ali je u obavezi da što prije otvori kancelariju u glavnom gradu i da pokrene jedno štampano glasilo u formi mjesečnika.

Intenziviraćemo saradnju sa udruženjima naših građana u dijaspori, nevaladinim organizacijama, lokalnim samoupravama, javnim ustanovama za kulturu, i nevaladinim organizacijama, kako bi udruženi realizovali sve važnije projekte za kulturu i kulturni identitet bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.

Od nadležnih ministarstava očekujemo i znatno veće razumijevanje kada su pitanju:

– zaštita i revitalizacija kulturne baštine;

– promotivno isticanje referentnih stvaralaca i podsticanje talenata;

– posebno je važno adekvatnije izučavanje bošnjačke kulture i bosanskog jezika u osnovnim i srednjim školama, gdje učenici ne dobijaju ni osnovne informacije o jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi.

Sve to može biti ostvareno ako zdušno izdržimo u namjeri da Vijeće oblikujemo izvan starnačkih i parcijalnih interesa a u korist opšteg dobra, koje najviše čine kompetentni pojedinci i organizacije koje mogu i hoće da daju doprinpos afirmaciji nacionalnog i kulturnog identiteta, ostvarivanju prava i razvojnih perspektiva bošnjačkog naroda u Crnoj Gori -poručio je Mirsad Rastoder.