Dame i gospodo, ekselencije, ministri, poslanici, gradonačelnici, kulturni poslenici, prijatelji, srdačno vas pozdravljam u ime Bošnjačkog vijeća, Centra za građansko obrazovanje, Akcije za ljudska prava i lično.

Hvala vam što sa ovog mjesta možemo uputiti poruku:

Građanska, antifašistička i proevropska Crna Gora, iskreno suosjeća sa žrtvama i  pridružuje se regionalnoj i međunarodnoj zajednici u obilježavajnju 30. godišnjice  genocida u Srebrenici. Zahvaljujući izuzetnim pojedincima, nevladinim organizacijama i zajednicama, Dan sjećanja na civilne žrtve, ima dvadesetogodišnju  tradiciju u Podgorici i drugim gradovima Crne Gore.

Organizovanim sjećanjem na žrtve genocida branimo ljudskost od poraza u Srebrenici i na drugim mjestima zločina. Uprkos  nespremnosti dijela političkih struktura da priznaju pravosudno i naučno dokazanu istinu, kojom se jedino mogu liječiti rane i gajiti povjerenje za buduće generacije.

Stoga i dans ponavljamo:

U memorijalnom centru Potočari, upisana su, 8.372 imena – muškaraca i dječaka – civila koji su svirepo  ubijeni od 11 do 19 jula 1995.godine. Prema dostupnim istraživanjima ostaci žrtava pronađeni su u preko 80 grobnica, od čega je samo osam primarnih, ostale grobnice naknadno su kopane za premještanje i prikrivanje zločina.

Haški tribunal je za genocid i druge zločine osudio više desetina osoba po komandnoj i izvršnoj odgovornosti.

Ovi podaci, samo su numerički “kod” za more detalja o stravičnom masakru,   najokrutnijem zločinu protiv čovječnosti u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

Prema žrtvama genocida kao i svim civlnim žrtvama  agresije, od 1991 do 2001. iz duše iskazujemo pijetet, a njihovim porodicama upućujemo iskrene izraze saučešća i odlučnost da ćemo se zajedno braniti i odbraniti od ideologija koje su dovele do genocida.

Ne možemo i nećemo  zaboraviti da je Srebrenica kulminacija niza stravičnih zločina devedesetih. U tom velikom niyu su, hronološki i – stradanje porodice Klapuh, Deportacija izbjeglica, pustošenje i etničko čišćenje Bukovice, Otmica putnika iz voza 671 i mnogi druge sa potpisom  ideologije krvi i tla, odnosno nametanja velikodržavnog projekta.

Još postoje, i među nama,  u našoj zemlji,  politike i političari koji pokušavaju negirati, relativizirati i opravdati zločine, a zločince uzdizati i promovisati u heroje.

Srebrenica gleda u nas.

Gleda u međunarodnu zajednicu koja je propustila da u “Zaštićenoj zoni UN”, pruži pomoć i zaštiti civile  kada im je pomoć bila najpotrebnija.

Gleda Srebrenica, gleda kroz neznane gorobove, kroz zločince na slobodi, kroz  negatore genocida i ogromne praznine u obrazovnom programu i medijskom prostoru. Bezglasnim krikom srebrenička polja smrti opominju šta nam je ljudski dug.

Crna Gora je i dalje zemlja dobrih rezolucija  i sporadičnog djelovanja!

Dobro je što je Crna Gora usvojila Rezoluciju, i ranije Deklaraciju o Srebrenici. Ali, one moraju biti osnov za djelovanje. Vrijeme je da počne kažnjavanje zločina počinjenih u Crnoj Gori i u njeno ime, da u udžbemike, uđe istina o srebreničkom genocidu i svim ostalim zločinima. Udžbenici su službeni jezik svakoga društva

Generalna skupština UN usvajanjem Rezolucije, prošle godine, pružila je djelimičnu civilizacijsku satisfakciju srebreničkim žrtvama. Crna Gora je tu Rezoluciju podržala i moralno se obavezala da se moramo sučiti sa prošlošću,  ako želimo zaliječiti rane i graditi budućnost zasnovanu na istini i pravdi.

Podržavamo taj čin, kao  i sve one  koji su učinili da Crna Gora, prva u regionu, usvoji Deklaraciju o prihvatanju  Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici,2009. godine, kojom se ustanovljava Dan sjećanja na sve civilne žrtve ratnih sukoba na prostorima bivše SFRJ u period 1991-2001.

Podržavamo i one koji su u Skupštini Crne Gore,2021. inicirali i usvojili Rezoluciju  o genocide u Srebrenici.

Ali,  pitamo i nećemo prestati da pitamo: kako to da ni jedna vlast  nije uspjela da donese uredbu o proglašenju Međunarodnog dana sjećanja i time uspostavi oficijelnu obavezu obilježavanja?

Crna Gora ne smije stajati na pola puta. Krajne je vrijeme za odlučno i dosljedno sprovođenje odluka, rezolucija, međunarodnih dokumenata, i sopstvene tradicije  čojstva i junaštva. Poštovanjem žrtvi omogućavamo istini  da  otvori poteve mira na ovim prostorima.

Apelujemo na Skupštinu i Vladu Crne Gore da urgentntno usvoje uredbu kojom će 11.jul proglasiti Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i urediti konkretna ovlašćenja i odgovornost za poštovanje obilježavanja 11.jula svake godine

Tražimo da pravosuđe dosljedno presuđuje negiranje genocida i  one koji veličaju ratne zločince osuđene pred međunarodnim i domaćim sudovima za ratne zločine  u Srebrenici i drugim mjestima .

Crnogorski državni organi moraju biti brana ideologijama koje su dovele do genocida, a ne podrška ili nijemi posmatrači podrivanja istitucionalne supstance naše države.

Crna Gora je dužna da se suoči sa svojom stranom rata, jer moramo odgojiti generacije u čijim će srcima – oprosti Srebrenice – imati odjek. To je najbolja brana da prerušena prošlost ne postane budućnost ove zemlje.  Srebrenica jeste mjesto koje zaziva izgradnju kulture sjećanja na genocid, i sve ono tragično što nam se dešavalo devedesevedesetih godina prošlog vijeka.

Otuda je i naša puna podrška Nevladinom apelu: 

„Zahtijevamo da Crna Gora preuzme odgovornost za oblikovanje budućnosti u kojoj će nove generacije biti pošteđene novih stradanja. Žrtve zločina, svih vjera i nacija, obavezuju nas da se zalažemo za pravdu, istinu i pomirenje, i da stvaramo društvo koje poštuje i čuva svaku osobu, bez obzira na njenu nacionalnu, vjersku ili etničku pripadnost.“

Dodajem. Pozivamo sve dobre ljude, sa svih strana da iskreno pogledaju u oko   Srebrenice i u svom srcu i duši izgrade odbranu od svakog  zla.

Da se nikad i nikome ne ponovi!

Mirsad Rastoder 11.jula 2025.