Povodom 150 godina od rođenja Avda Međedovića, epskog pjevača-pjesnika i guslara, u sali SO Bijelo Polje održana je svečana akademija.
Održan je i međunarodni naučni simpozijum “Vijek i po Avda Međedovića“ povodom velkog jubileja – obilježavanja 150 godina od rođenja znamenitog „Balkanskog Homera“ ili „Homera s Obrova“ Avda Međedovića (1875-1953).
Simpozijum su organizovali Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori i Bošnjačko nacionalno vijeće u Republici Srbiji, uz podršku Ministarstva kulture i medija u Vladi Crne Gore i Opštine Bijelo Polje i Centra za kulturu.
Otvarajući svečanu akademiju predsjednica Skupštine Bijelo Polje, Selma Omerović je kazala da je naučni simpozijum samo jedan od događaja kojim će se iznova osvijetliti Avdovo monumentalno stvaralaštvo.
“Svjetski poznato ime, koje se u usmenoj književnosti pominje i izučava na prestižnim univerzitetima, bilo je gotovo zaboravljeno na našim prostorima. Tek posljednjiih decenija, nešto više se čulo o njemu, uglavnom zahvaljujući naporima pojedinaca i entuzijasta, kroz izučavanje i organizaciju skupova, naučnih konferencija i televizijskih emisija. Sigurna sam, da će kroz prezentaciju u javnosti podstaći i nove, prvenstveno mlađe istraživače, da se ozbiljno bave ovom tematikom, izuzetno važnom za bošnjačku kulturu, ali i za sve druge južnoslovenske kulture” istakla je Omerović.
Ona je izrazila nadu da će to biti i podstrek da se u školskim programima, kroz nastavne planove i programe, više i bolje izučava Avdo Međedović, te bošnjačko epsko stvaralaštvo, kao i bošnjačko kulturno nasljeđe, uopšte.
-Ono što naše generacije nisu imale priliku – da tokom svog školovanja, nauče o Avdu i sebi samima, vjerujem da ćemo mi uspjeti za generacije koje se sada školuju i za one koje dolaze” kazala je predsjednica bjelopoljske Skupštine.
Predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Mirsad Rastoder je kazao da Avda Međedovića možemo prepoznati u svim pričama i pjesmama iz bošnjačke kulture i tradicije, ali i u kulturama drugih naroda, kako je kazao, čak I onih po svijetu.
“Jer pjesme su glasovi svijeta, Avdo je i sam postao svjetska priča. Ime po kojem se na prestižnim svjetskim univerzitetima prepoznaje epska tradicija Bošnjaka i Slovena na Balkanu. Izuzetnim pamćenjem i pjesničkim darom, Avdo Međedović je sačuvao i svojim stihovima nadgradio epsko nasljeđe i tradiciju pjevanja i pripovijedanja” kazao je Rastoder.
On je dodao da su prije smrti Međedovića, naučnici sa Harvarda upisali njegovo ime među svjetske velikane, međutim kako je istakao, pored podizanja spomenika, objavljivanja nekoliko studija o Avdu Međedoviću, CANU još nije svestrano raspravljao o njegovom djelu.
-Pa otuda i pitanje jesmo li zaista i dalje toliko mali da dio svoje, u svijetu priznate baštine ne umijemo iskreno prigrliti? Jesmo li dorasli tome da radi sopstvenog prosperiteta i kulture vjerujemo u trajnu zaštitu nasljeđa koje ima nesagledivu kulturno-istorijsku vrijednost?
Spomen kuća Avda Međedovića
Avdo Međedović je rođen 1875. godine na brdu Obrov iznad Bijelog Polja, na našem Olimpu. Preselio je 1953.godine. Još prije odlaska sa ovog svijeta naučnici na Hrvardu upisali su Avda među svjetske velikane. Iz tog društva, zbog našeg nehata, vrlo sporo se vraća u zavičaj-istakao je Rastoder, dodajući da od prve objave epa Ženidba Smailagić Meha, 1978. u Sarajevu, u Crnoj Gori je do danas objavljeno nekoliko kapitalno važnih studija i odabranih epova.
-Podignut je spomenik umjetniku, nekoliko škola i ulica nose Avdovo ime, ali se u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti još nije svestrano raspravljalo o njegovom djelu.
Otuda i pitanje: Jesmo li zaista i dalje toliko mali, da dio svoje, u svijetu priznate baštine, ne umijemo iskreno prigrliti? Jesmo li dorasli tome, da radi sopstvenog prosperiteta i kulture, vjerujemo u trajnu zaštitu nasljeđa, koje ima nesagledivu kulturno-istorisku vrijednost?
U Crnoj Gori i regionu, sticajem raznih okolnosti, Avdovo epsko umijeće i stvaralaštvo nisu dovoljno poznati, niti su na adekvatan način zastupljeni u kuturno-obrazovnim sadržajima, ni u školskim programima, niti na medijskoj sceni. A to je gubitak za generacije a ne za Avda-ustvrdio je Rastoder.
Rastoder je na akademiji predložio da se uputi inicijativa nadležnim organima za izgradnju spomen kuće i osnivanje javne ustanove Avdo Međedović.
-Ima li saglasja da zahtijevamo od Opštine Bijelo Polje i Vlade Crne Gore da prihvate inicijativu za izgradnju spomen kuće i osnivanje javne ustanove Avdo Međedović koja bi sjutra bila muzej, institute, i stjecište istraživačkih, naučnih, obrazovnih i kulturnih programa.
Ako je nekada i bude, neka se do te kuće dolazi ulicom Milmana Perija” zaključio je Rastoder.
Na svečanoj akademiji stihove Avda Međedovića govorio je Slobodan Marunović, a prikazan je i dokumentarni film “Homer s Obrova” autora Bogića Rakočevića.
Milovan Novović