Bošnjaci podjednako njeguju i nacionalni  i građanski identitet

U Podgorici je, 28.03.2022, održana Svečana sjednica Bošnjačkog vijeća na kojoj su uručena priznaja i nagrade istaknutim stvaraocima, neimarima kulturnog identiteta bošnjačkog naroda.

Povelja “Rifat Burdžović-Tršo” pripala je uvaženom profesoru Emeritusu dr Enesu Pelidiji, Povelja “Husein – paša Boljanić” arhitekti, prof. dr Rifatu Alihodžiću, a nagrada “Husein Bašić ” književniku, akademiku Zuvdiji Hodžiću.

Svečanosti su pored vijećnika i članova resornih odbora, prisustvovali uvaženi predstavnici ambasada, ministarstava, političkih stranaka, islamske zajednice, nevladinih organizacija i kulturni poslenici.

U muzičkom dijelu progarama učestvovao je orkestar „Trio Sevdah“, sa solistkinjom Irmom Nurković, a prikazan je i kratki dokumentarni film „Bošnjaci i multikulturalnost u Crnoj Gori.“

U ime Bošnjačkog vijeća prisutnima se obratio predsjednik Izvršnog odbora Vijeća, Mirsad Rastoder i ukazao da Bošnjaci, brinući o svom nacionalnom i kulturnom idenitetu  brinu i o svojoj državi.

Baštineći civilizacijske vrijednosti humanizma i humanosti koje podrazumijevaju pozitivan odnos prema drugome, zaštitu prava  pojedinca na slobodu i sreću, a samim tim i svakog naroda, zahavljujemo se  svima koji su prisustvom na Svečanoj sjednici Bošnjačkog vijeća, iskazali poštovanje prema Bošnjačkom narodu i bošnjačkoj kulturi kao dijelu zajedničkog bogatstva Crne Gore.

Ova svečanost je centralni događaj manifestacije “Dani kulture Bošnjaka u Crnoj Gori”, koja se tradicionalno održava povodom martovskih rasprava 2003, godine kada je naša elita, Deklaracijom o imenu zvanično reafirmisala narodno ime Bošnjak.

U sedmominutnom video dokumentarcu predstavljene su bitne aktivnosti i poruke od prije 19 godina koje naglašavaju vrijednosti suživota različitosti u Crnoj Gori, kazao je Rastoder, vrlo aktuele  i danas. Posebno važne zbog onih koji povremeno zagovaraju isključivo građanski identitet, i da nije važno voditi računa o svom nacionalnom identitetu, jer, kažu, Ustav Crne Gore prepoznaje građane, a ne narode. Međutim, u toj interpretaciji preskače se važna činjenica da je Crna Gora osim kao građanska, takođe definisana i kao multietnička, multivjerska i multikonfesionalna zajednica.

Stoga, iznova moramo podsjećati da nacionalno, u bilo kom dijelu ne isključuje građansko i obrnuto. Naprotiv, upravo u ovom, naizgled sporednom detalju leži suština multikulturnog karaktera Crne Gore, svi njeni građani i narodi, kroz svoje različitosti obogaćuju Crnu Goru i suštinski grade građansko društvo, a ne obratno.

Bošnjaci podjednako njeguju nacionalni i građanski identitet u našoj državi

Time odbacujemo natruhe, da je nacionalno iskazivanje bošnjaštva, u suprotnosti sa konceptom građanske države, slobodne, nezavisne, proevropske koju su Bošnjaci iskreno podržavali, za koju su se borili i dali važan  doprinos toj ideji.

U decenijama za nama, pokazalo se da je reafirnmacija narodnog imena mudra i značajna odluka ne samo za Bošnjački narod, već i za sve prijatelje koji su razumjeli potrebu da iskreno zajedništvo možemo graditi samo sa pozicija ravnopravnosti, međusobnog uvažavanja i razumijevanja identitetskih različitosti.

Poznato je da su Bošnjaci narod koji je vijekovima ugrađivao sebe u mnoge vrijednosti na prostoru Crne Gore, da bi u konačnom, zdušno podržao obnovu suverenosti svoje domovine, koju kako tada, tako i sada vide u vrijednostima, savremene evropske civilizacije. I mislim da nije pretenciozno reći da su Bošnjaci, po strukturi zastupljenosti u domovini i dijaspori, najevropskiji narod. Narod ponosan na svoje historijsko nasljeđe, jezik, savremeno stvaralaštvo i sve što ga čini nacionalnom posebnošću u multikulturnoj, antifašističkoj i proevropskoj Crnoj Gori.

Brinući o svom nacionalnom i kulturnom idenitetu Bošnjaci brinu i o svojoj državi – društvu koje promoviše ravnopravnost, demokratski razvoj, poštovanje ljudskih i manjinskih prava i sloboda, i sve što je civilizacijski važno za izgradnju građanskog društva.

U tom kontekstu, od konstituisanja prvog saziva Bošnjačkog vijeća, 2008. godine do danas, urađeno je dosta, ali ni približno koliko se očekivalo. Lako je provjeriti da su održane brojne kulturne manifestacije, naučni skupovi, seminari o bosanskom jeziku, tribine, promocije i debate koje su isticale kulturni identitet Bošnjaka ali i suživot sa drugim narodima i građanima. Uspostavljena je saradnja sa bošnjačkim vijećima u regionu, Nacionalnim savjetima u Crnoj Gori, ustanovama i resornim direktoratima u ministrastvima. Predstavnici Vijeća su učestvovali u pripremi izvještaja i raspravama o prijedlozima zakona. Vijeće je ugostilo mnoge značajne ličnosti i delegacije. Takvim svojim djelovanjem ono je pokazalo da kao institucija od nacionalnog značaja gaji odgovoran odnos i prema narodu i prema društvu u cjelini.

Cijeneći vašu pažnju, nećemo nabrajati šta je sve učinjeno, mnogo je važnije ono što bi trebalo – počev od legislativnog statusa Vijeća, za koji ćemo rješenja tražiti u saradnji sa predstavnicima svih Nacionalnih savjeta u Crnoj Gori i naravno resornim Ministarstvima. Od nadležnih ministarstava očekujemo i znatno veće razumijevanje kada su pitanju:

– zaštita i revitalizacija kulturne baštine;

– promotivno isticanje referentnih stvaralaca i podsticanje  talenata;

– posebno je važno adekvatnije izučavanje bošnjačke kulture i bosanskog jezika u osnovnim i srednjim školama, gdje učenici ne dobijaju ni osnovne informacije o jednom od jezika koji je u službenoj upotrebi.

Polazeći od realnosti da Bošnjaci sa drugim narodima i nacionalnim zajednicama čine  društvo koje se legislativno obavezalo da uvažava i njeguje etničke i kulturne različitosti, Vijeće će insistirati  da se obrazovni  programi  za osnovne i  srednje  škole i zvanični, obavezujući udžbenici iz historije, geografije i književnosti, otvore ka etničkom identitetu bošnjačkog naroda, ali i stranicama koje podstiču i suočavanje s nedavnom prošlošću.

Ovo je prilika da se zahvalimo svima koji su pokazali dobru volju i podršku našim inicijativama ali i da saopštimo namjeru, Vijeće podržava ideju o izgradnji kulturnog centra bošnjaka u Podgorici, ali je u obavezi da što prije otvori kancelariju u glavnom gradu i da pokrene jedno štampano glasilo u formi mjesečnika.

Intenziviraćemo saradnju sa udruženjima naših građana u dijaspori, nevaladinim organizacijama, lokalnim samoupravama, javnim ustanovama za kulturu, kako bi udruženi realizovali sve važnije projekte za kulturu i kulturni identitet bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.

Sve to može biti ostvareno ako zdušno izdržimo u namjeri da Vijeće oblikujemo izvan starnačkih i parcijalnih interesa a u korist opšteg dobra, koje najviše čine kompetentni pojedinci i organizacije koje mogu i hoće da daju doprinos afirmaciji nacionalnog i kulturnog identiteta, ostvarivanju prava i razvojnih perspektiva bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.

Jedna Kamijeva  misao glasi: „Ne koračaj za mnom: ja nisam vodič. Ne hodaj ispred mene: ja nisam sljedbenik. Krenimo jedan uz drugog i budimo prijatelji.“ Dakle, učinimo koliko možemo za instituciju u kojoj ćemo se sretati sa najboljima, kakvi su večerašnji dobitnici priznanja Bošnjačkog vijeća, kazao je Mirsad Rastoder.

Podgorica 28.marta 2022.