Jasmin Ćorović, potpredsjednik Bošnjačke stranke
Prije svega želim da pohvalim inicijativu da se nađemo za istim stolom svi mi Bošnjaci iz različitih političkih partija i grupacija sa jedne strane, i naši intelektualci i ljudi iz struke, sa druge strane. Mislim da je to jedan dobar iskorak, slažem se sa kolegama koji su ranije kazali da to jeste iskorak, i zaista mislim da jeste iskorak, da treba da razgovaramo i treba da se čujemo.
U tom smislu, ispričaću vam jednu anegdotu koja ima jasnu poruku, koju želim da podijelim sa vama. Vezana je za moj posao koji inače obavljam u Sekretarijatu za ruralni i održivi razvoj pri Opštini Bijelo Polje. Nedavno smo obišli jednu porodicu u dosta zabačenom selu, gdje živi jedan starac sa svojom suprugom, a u bližoj okolini nemaju nikoga, najbliži komšija im je dva kilometra udaljen. Tokom posjete, u finom spontanom razgovoru, pitao sam starinu; „Dobro dedo, posvađaš li se nekad sa suprugom i dešava li se da ne pričate?” a on kaže: “Svađamo se Boga mi često, a da pričamo moramo, ukoliko ne pričamo, ogluvećemo”. E ja želim da pošaljem danas tu njegovu poruku i da vas pozovem da pričamo “da ne ogluvimo”. Važno je da se srećemo, bez obzira na naše različitosti, uvijek ih je bilo i biće ih, poželjno je da se sporazumijevamo i zajednički djelujemo. I zato još jednom kažem da je ovo jedna dobra inicijativa i još jednom pohvaljujem Bošnjačko nacionalmo Vijeće za organizaciju ovih Okruglih stolova. Posebno mi je drago što je ovaj Okrugli sto danas organizovan u Bijelom Polju, jer sam i sam Bijelopoljac i mislim da sve ove poruke koje smo ovdje čuli imaju dodatnu težinu kada se upute baš iz ovog grada.
Bošnjaci u Crnoj Gori su autohtoni narod. Kao takvi nismo došli odnekud izvana, sa strane. Od davnina smo na ovim prostorima, sa našom kulturom, vjerom, običajima, jezikom, tradicijom itd. U modernu Crnu Goru smo utkali svoj identitet, obogatili smo je svojom kulturom, unijeli smo svoju duhovnost, izražajnost, osobenost. Unijeli smo, ako hoćete i dobar dio teritorije. Crna Gora je danas veća, bogatija, plemenitija, kuturno raznovrsnija, turistički poželjnija zemlja.
Bošnjaci su bili i ostali privrženi Crnoj Gori, gdje smo našu odanost ovoj prelijepoj zemlji zaokružili 2006. godine na referendumu glasajući, u visokom procentu, za obnovu njene nezavisnosti. To nas danas čini ponosnim i radosnim. Želimo da svoju sreću gradimo u ovoj državi, sa svim ostalim narodima koji žive u njoj. Dakle u državi koja je naša isto onoliko koliko je i drugih naroda koji žive ovdje. Sa druge strane, kao Bošnjaci pripadamo istom nacionalnom i kulturnom biću kao i Bošnjaci iz BIH, Srbije, Makedonije, Kosova i sveukupne bošnjačke dijaspore. Isto ime, jezik, vjera i kultura su savremene odrednice ili definicije jednog naroda. To što živimo u više raličitih država vidim kao prednost a ne nedostatak. Mi jesmo i možemo da budemo još značjnije vezivno tkivo, odnosno faktor ostvarivanja dobre saradnje i unapređenja međusobnih odnosa Crne Gore sa svim ovim zemljama u kojima žive Bošnjaci. Povezivanje država i kultura je poželjno. Benifiti su višestruki. Zato, želim da uputim našem Vijeću sugestiju da prate i unapređuju ovako shvatanje naše pozicije u društvu. Ja sam duboko ubijeđen da je ovaj pravac ispravan i progresivan.
U kontekstu, već pomenutih sugestija za predstojeći rad Vijeća, smatram da je naredni period jako važan u smislu organizacije i pripreme predpopisnih aktivnosti. S toga bi svu svoju koncentraciju, pažnju i energiju trebalo da usmjerimo ka dočeku predstojećeg popisa stanovništva. Pitanje popisa je jedno od najbitnijih pitanja kada se radi o stvaranju dobrih pretpostavki za razvoj, unapređenje i ostvarivanje nacionlnih interesa Bošnjaka. Kampanje za popis su se uvijek vodile, mislim naravno na edukativne kampanje u smislu pružanja pomoći i informisanosti naših sunarodnika o pravilnom i slobodnom nacinalnom, vjerskom i jezičkom identitetu, te preciznom izjašnjavanju u skladu sa popisnim dokumentima. Na žalost, smatram da će se voditi žestoka kampanja svih i pred ovaj popis, i želim da kažem da ne bi dobro bilo da nas zatekne nespremne. Smatram da Nacionalno Vijeće treba da formira jedno posebno tijelo koje će se isključivo baviti pitanjima popisa. To tijelo bi moglo, radi bolje organizacije i efikasmosti, eventualno imati i neka pod-tijela gdje bi svako od njih imalo striktna zaduženja i zadatke.
Vidjeli smo i neke ankete koje su nedavno objavljene u medijima, koje ne predstavljaju baš ružičastu sliku kada je u pitanju procentualni porast Bošnjaka kao nacionaliteta u Crnoj Gori. To je ona crvena lampica, alarm koji mora da se upali kod svih nas, a posebno kod institucije, kao što je Bošnjačko nacionalno vijeće, čija je suština postojanja i rada, između ostalog, povećanje a ne pad procenta Bošnjaka u ukupnom procentu stanovništva Crne Gore. Iako smatram da prema tim anketama treba imati i određenu zadršku, ne treba ih tek tako olako odbaciti nego prihvatiti kao jedan signal, kao važan indikator upozorenja gdje bi morali ozbiljno da razmislimo kuda se sve to kreće i da se ozbiljno pripremimo za predstojeći popis.
Bijelo Polje, 17.07.2021. traskript izlaganja