U organizaciji Bošnjačkog vijeća i podršku Opštine Rožaje, Centra za kulturu’-Rozaje i KUD-a “Vrelo Ibra ” u Ražajama su održani prvi “Dani etno kulture Ibiš Kujević”. Kroz akadmsku promociju monografije “Pedeset godina KUD-a Vrelo Ibra”, izložbu slika iz fundusa Galerije “Most” Likovni koloseum i raskošni koncert pod naslovom , Bisereje folklora u izvođenju ansamabala “Mirko Srzentić ” i “Vrelo Ibara”, trodnevnu manifestaciju, od 22-24 jula, obilježila je promocija stvaralaštva istaknutog etnologa, istraživača i koreografa Ibiša Kujevića. Učestvovali su prof dr Rifat Škrijelj, prof dr Tamara Karača Beljak, mr Sait Šabotić, Rahman Husović, Mirsad Rastodr i posredstvom video snimka prof dr Sait Kačapor i reditelj Blagota Eraković.
Na samom početku prikazan je dokuimentarni zapis iz fono intervjua sa rahm. Ibišom koji je oslikan zanimljivim arhivskim fotografijama i snimcima.
Dani etno kulture “Ibiš Kujević” ustanovljeni su odlukom Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, u znak poštovanja prema stvaralaštvu nenadmašnog istraživača i koreografa, podrazumijevaju promociju folklorne umjetnosti,publikacija, narodne radinosti, muzičkih i dramskih ostvarenja, dokumentarnih filmova i savremenog stvaralaštva koje reanimira kulturno nasljeđe po uzoru na misionarski rad Ibiša Kujevića, kazao je na početku manifestacije Predsjednik IO Bošnjačkog Vijeća i urednik programa Mirsad Rastoder.
Knjige, monografije, zbornici, video zapisi i drgugi relevantni izvori svjedoče da je Kujević istraživački i kreativno premostio pet vjekova a ne samo pet decenija. Po uzoru na nesagledivo prirodno bogatvo Hajle, Ibiš Kujević je sabrao planinu kulture. Godinama je obilazio sela i gradove, zapisivao i snimao sada već izumrle, autentične izraze narodnog stvaralaštva – igre, pjesme, običaje koje je suptilno ugrađivao u maestralne koreografije, kompozicije i zapise kojima se svijet divio, naglasio je Rastoder.
Kao strpljiv juvelir, etnolog i koreograf, Ibiš je decenijama, sakupljao, bilježio, tražio i čuvao autentične izraze narodnog stvaralaštva koje su nosili i raznosili brojni (ne)humanistički vjetrovi na ovim prostorima. Samo zahvaljujući njegovoj, gotovo fanatičnoj posvećenosti, imamo priliku da vidimo i čujemo detalje koji su duboko utkani u bošnjački identitet i identitet drugih naroda. On je sakupio i obradio dragocjeno blago iz kulturne tradicije : Rožaja, Plava, Gusinja, Berana, Bijelog Polja, Petnjice, Pljevalja, Sjenice, Tutina, Novog Pazara, Nove Varoši, Priboja, Prijepolja..i sve to danas jeste BAŠČA KULTURNOG NASLJEĐA. Glavno se možete vidjeti u izuzetno rijetkuoj dževahir kutiji – sehari od šest dokumentarnih filmova i CD sa autentičnim tonskim zapisima izvorne muzike.
U toj sehari Ibiš je premostio vjekove da bismo prepoznali sekvence iz sjećanja i priča svojih dedova i nana. Kroz njegovu umjetničku radionicu danas, planinu kulturne baštine, kulturne tradicije, oživjeli su viševjekovni dragulji narodnog stvaralaštva kao odsjaj najplemenitijeg u duši brojnih generacija.
Znao je Kujević da se kultura širi tamo gdje se susreću ljudi obdareni umjetničkom imaginacijom i ambicijom da iz svih korijena oko nas i u nama ožive ono najljepše. Stalno je tražio još nešto da obogati repertoar, da otvori mogućnost mladima da kroz igru tragaju za ljepotom i plemenitošću; da upoznaju druge i još čvršće zavole ono svoje; da se trajno raduju igri, muzici, pjesmi-umjetnosti. Iz tih motiva nastajala je beskompromisna upornost da se u Rožajama gradi Dom kulture, te raskrile festivali: Zlatna pahulja i Zlatna staza, Sandžački festival narodne muzike…Punih 50 godina bio je na čelu Ansambla sa kojim je proslavio Rožaje i Crnu Goru širom svijeta, na svim prestižnim međunarodnim festivalima folklora, osvojio je nagrade i priznanja i postao referentna tačka kulture na balkanu , kazao je Rastoder.
Predsjednik Opštine Rožaje Rahman Husović je pozdravio prisutne i ukazao na značaj novoformirane kulturne manifestacije.
Izuzetna nam je čast što je osnovana manifestacija čiji je cilj da njeguje uspomenu na čovjeka koji je trajno obogatio kulturnu scenu Rožaja, Crne Gore i Balkana. Posebno je zadovoljstvo što kreće iz Rožaja, njegovog rodnog grada.
Ibiš Kujević je čitav svoj radni vijek posvetio unapređenju i očuvanju kulturne baštine svih naroda ovog regiona. Ostavio je za sobom stvaralaštvo koje je neprocjenjivo.
To nas, kao njegove sugrađane, obavezuje da sa ponosom ističemo njegovo ime jer je bio najbolji ambasador svog rodnog mjesta a i Crne Gore. Generacije mladih su odrasle uz njegovo mentorstvo, učeći o folklornom bogatsvu. Kroz njegov rad možemo da vidimo kako kultura spaja ljude i kako svaku različitost pretvara prednost. Želim ovom prilikom da kažem da će Opština Rožaje nastaviti da podržava sve one kulturne projekte kojima se štiti kulturno nasljeđe i koji poručuju da je kultura temelj opstanka i razvoja svakog društva. Ibiš Kujević je u toku višedecinijskog rada dao nemjerljiv doprinos očuvanju i razvoju kulture naroda bivše Jugoslavije, kazao je predsjednik Husović.
Pedeset godina kontinuiteta, pedeset godina iskušenja, izazova, napora i pedeset godina ponosa
Analizirajući obimnu monografiju Pedeset godina KUDa Vrelo Ibra, koju je Ibiš završio malo prije odlaska iz ovoga svijeta, profesor mr Sait Šabotić je konstaova da ona temeljito govori o kulturnoj tradiciji.
U knjigu tvrdih korica velikog formata (30,5 x 23,8 cm), na 310 stranica, stalo je pedeset godina organizovanog života KUD-a „Vrelo Ibra“ iz Rožaja. Sasvim sigurno bi se moglo reći da gotovo ništa nije izostavljeno, i da je sve propraćeno bogatom arhivskom građom i fotografijama uz predan i temeljan rad autora od pera i znanja – Ibiša Kujevića, koji je jedan od utemeljivača ove institucije.
Pedeset godina kontinuiteta, pedeset godina iskušenja, izazova, napora i pedeset godina ponosa. Sve je tu! A život je baš takav. Skrojen je od onoga što je teško, mučno i od onoga što je zadovoljstvo i radost. Životi Ibiša Kujevića i Delije Kurpejovića bili su i život KUD-a „Vrelo Ibra“ i baš zbog toga bi se moglo reći da ovo nije samo prigodna monografija o kulturno-umjetničkom društvu, koju nakon toliko godina djelovanja zaslužuje svaka slična organizacija, već i knjiga koja temeljito govori o kulturnoj tradiciji Rožaja, o stvaraocima, podvižnicima, podržavaocima, akterima, učesnicima i svima koji su na bilo koji način dali doprinos kulturnim dešavanjima u rožajskoj milet bašči. To je i knjiga kroz koju teče rijeka Ibar, na čijim obalama je ispisivana priča o jednom minulom vremenu u kojem su ljudi bili ispunjeni entuzijazmom i energijom koja je zbližavala, a ne udaljavala jedne od drugih, naglasio je Šabotić.
On zapaža da su osnivači KUD a Ibiš, Delija i brojni folkloraši imali značajnu misionarsku ulogu u kulturnom preporodu Rožaja.
Opčinjeni tradicijskim vrijednostima, puni temperamenta, a uz to uvjereni u misiju i viziju svoga djelovanja, članovi KUD-a „Vrelo Ibra“ su svakim danom bogatili svoj repertoar novim sadržajima narodnog stvaralaštva, što je, tokom nastupa uveliko afirmisalo ovo Društvo, jer se ono iznova i iznova, predstavljalo sa novim koreografijama. A kada smo kod koreografija, neizostavno se mora ukazati na činjenicu da je Ibiš Kujević za pedeset godina rada u KUD-u na repertoar Folklornog ansambla, postavio šesnaest koreografija iz svih krajeva ex Jugoslavije. Veći broj tih koreografija su originalna djela, koja su nastala zahvaljujući njegovom ličnom interesovanju i pregnuću. Nepresušno Ibišovo vrelo, bio je prostor Sandžaka i on je to vrelo uvijek usmjeravao ka „Vrelu Ibra“. Zahvaljujući tom usmjeravanju i vanrednom ličnom pregnuću, pomenute koreografije danas predstavljaju neprocjenjivo blago, ne samo ono koje se čuva u KUD-u „Vrelo Ibra“, već ono koje pripada Bošnjacima šireg prostora. Kroz koreografije koje je osmišljavao Ibiš Kujević, rožajska mladost je iskazivala, a i danas iskazuje, svoje afinitete za umjetničkim iskazom. Na taj način za proteklih pedeset godina, ostvarivana je snažna afirmacija kulturno-civilizacijskog identiteta samih Rožaja i šireg rožajskog kraja. U toj misiji KUD „Vrelo Ibra“ je imao najsnažniju i najodlučniju ulogu. Posebno su u toj misiji zaslužni članovi Folklorne sekcije, čija je energija mnogo puta učinila da se i u mnogo jakim konkurencijama izbore i osvoje neko od prva tri mjesta na raznim festivalima izvornog stvaralaštva. Svakako, kada se u cjelini retrospektivno sagledava djelovanje KUD-a „Vrelo Ibra“, neizostavno se, pored već kazanog, mora naglasiti da je Ibiš Kujević odigrao ključnu i gorostasnu ulogu u kulturnom preporodu i napretku Rožaja, kazao je Šabotić.
Izlaganja profesora Rifata Škrijelja i Tamare Karača Beljak objavit ćemo kao zasebne cjeline.
Dani etno kulture “Ibiš Kujević” okupili su brojne posjetioce i istaknute ličnosti društveno- političkog života. Podršku manifetaciji pružila je i Radio televizija Rožaje (RTR).
Tekst: Emir Pašić FOTO: Ferid Mujević