Autor istoriografskih studija  Hadži Bajro ef. Agović, visoko priznaje Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, zaslužio je za višedecenijski posvećeni istraživački rad i hroničarsko stručne publikacije o islamskoj-bošnjačkoj baštini koje su referentna literaturua u nastavi, istraživačkom radu i jačanju kulturne samosvijesti, naglašeno je u odluci stručnog žirija Bošnjačkog vijeća

Žiri za dodjelu nagrada i priznanja Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori za 2025. godinu radio je  u sastavu: dr Sait Š. Šabotić, presjednik; mr Sajma Feratović Adrović, članica; dr Mehmed Đečević, član; dr Rifat Alihodžić, član i  mr Halili Markišić. Svečana skupština održana je  29.maja 2025.u Podgorici.

                Most  između  prošlosti i budućnosti

U obraćanju povodom nagrade, Bajro Agović je iskazao duboku zahalnost Bošnjačkom vijeću i Žiriju što  su prepoznali njegovo djelo kao dostojno da ponese izuzetno značajnu nagradu koja nosi ime velikana  naše književne  i kulturne prošlosti – Avdo Međedović.

-Ova nagrada za mene nije samo priznanje za moj višedecenijski rad već i snažna poruka o vrijednosti i važnosti očuvanja naše zajedničke baštine, kazao je Agović.

Rad koji sam proteklih decenija posvetio istraživanju, bilježenju i objavljivanju historije i tradicije Bošnjaka u Crnoj Gori nije bio ni lak ni jednostavan. On je rezultat strpljivog kopanja po arhivima, bibliotekama, razgovora  sa svjedocima vremena, hodanje po našim varošima, mahalama,  selima, istražujući, zapisujući, tragajući za lokacijama porušenih džamija tokom razlititih historijskih perioda, ratova, buna, promjenama režima i sistema,   kao i postojećih, o medresama kojih je bilo osam, mektebima, turbetima, pisati o postojećim Sahat-kulama, o oduzetim vakufima po raznim osnovama,ekspropiracije i nacionalizacije,  o imamima i  muftijama iz prošlih teških vremena koji su stajali  na braniku očuvanja vjere, tradicije,   kulture i identiteta   i poznatim islamskim kulturnim stvaraocima, književnicima, kaligrafima i prepisavačima raznih djela sa orijentalnih jezika, arapskog, turskog i persijskog, bio je za mene veliki izazov.

Taj rad za mene nije bio vođen samo istraživačkom radoznalošću, već potrebom da se sačuva ono što bi se u tišini zaborava moglo za vazad izgubiti.

Bošnjaci   u Crnoj Gori baštine  bogatu i slojevitu kulturu – duhovnu i materijalnu, pismenu i usmenu. Ako ne budemo o ovim vrijednostima istraživali, pisali i objavljivali, bojim se da će u nekoj budućnosti postojati samo kao blijeda  sjećanja u nečijim kazivanjima.  Zato sam se trudio da svako poglavlje  koje sam napisao, svaka knjiga koju sam objavio, bude most  između  prošlosti i budućnosti – između predanja i  nade.

Posebno mi je važno što ova nagrada  dolazi  od  Bošnjačkog vijeća,  institucije  koja u  savremenom vremenu ima ključnu ulogu  u očuvanju  kulturnog identiteta i kolektivne  memorije  našeg naroda. To mi govori da su napori koje sam ulagao prepoznati i prihvačeni u zajednici kojoj pripadam i kojoj sam posvetio svoj rad.

Ova nagrada pripada i svim onima  koji su mi pomogli, koji su me podržavali, koji su čuvali dokumente, koji  su otvorili vrata svojih kuća i arhiva koji su vjerovali ono što radim. Neka im Allah podari svako dobro.

Poštovani članovi Bošnjačkog vijeća i žirija,

Hvala vam na časti koju ste mi ukazali. Neka ova nagrada bude podstrek svima nama da budemo  sudionici znanja, istraživanja, jer su ostale mnoge neispisane stranice iz naše  dalje i bliže prošlosti, zaključio je Agović svoje obraćanje na Svečanoj sjednici. 

BAJRO efendija AGOVIĆ rođen je 19. jula 1947. u Vrbici, područje opštine Petnjica. Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a 1964. godine upisao petogodišnju ”Gazi Husrevbegovu” medresu u Sarajevu koju uspješno završava školske 1968/69. Kao medresant je tokom 1967. obavljao dužnost imama u ramazanskim danima u Hadži Ismailovoj džamiji u Nikšiću. Godine 1971. postavljen za vjerskog službenika Ibrahim-pašine džamije u Prijepolju, a zatim, po službenoj dužnosti, premješten u džemat Petnjica. Godine 1984. odlukom Starješinstva Islamske zajednice u Crnoj Gori, prelazi u ondašnji Titograd, gdje počinje da se bavi poslovima sekretara Starješinstva Islamske zajednice u Crnoj Gori. Na toj dužnosti ostao je do penzionisanja 2013. godine. U periodu aktivnog službovanja posvetio se istraživanju kulturno-istorijske baštine i islamskog nasljeđa u Crnoj Gori. Njegov rad je rezultirao nizom značajnih studija iz te oblasti: ”Džamije u Crnoj Gori” (2001); ”Islamska zajednica u Crnoj Gori, Istorijski razvoj i organizacija” (2007); ”Islamsko-obrazovne institucije u Crnoj Gori” (2012); ”Od Mekteba do Medrese”, (2012); ”Džamije u Crnoj Gori, slikom i riječju” ( 2013); „Turbeta i Sahat-kule u Crnoj Gori“ (2015); „Džamije u Crnoj Gori“ (ponovljeno i dopunjeno izdanje, Podgorica, 2023), „Hafizi u Crnoj Gori“ (2023). Sarađivao je sa mnogim časopisima i listovima u Crnoj Gori (Almanah, Glasnik Bihora, Elif). Djela su mu prevođena na strane jezike. Živi i stvara u Podgorici.

Kao posvećeni istraživač i hroničar islamske i bošnjačke baštine, Bajro efendija Agović je učestvovao na brojnim naučnim skupovima, dokazujući istorijat i svjedočeći istinu o ostacima i tragovima, te uticaju islamsko-orijentalne kulture na današnjicu. Njegovi radovi objavljivani su u domaćim i međunarodnim časopisima, a neki su uvršteni i u svjetske naučne enciklopedije, što svjedoči o njihovoj vrijednosti i značaju.

Njegov ukupan rad ima i obrazovni karakter – brojni profesori, imami, studenti i učenici koriste Agovićeva djela kao referentnu literaturu u nastavi, istraživačkom radu i izradi završnih radova. Time se njegovo djelo ne iscrpljuje samo u dokumentovanju prošlosti, već živi u sadašnjosti kao sredstvo buđenja svijesti, jačanja kulturne samosvijesti i podsticanja na dalja istraživanja.

Svojim djelom, Agović ne samo da doprinosi razumijevanju bošnjačke prošlosti, već i afirmiše vrijednosti suživota i multietničkog sklada u Crnoj Gori.

Zato, nagradu „Avdo Međedović“, posebno priznanje Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, koja se dodjeljuje pojedincima ili institucijama za posebne rezultate ostvarene u izučavanju epike, usmene tradicije, proznog stvaralaštva, a između ostalog i historije Bošnjaka u Crnoj Gori, Žiri za 2025. godinu dodjelio je i Bajru efendiji Agoviću, istraživaču kulturno-istorijske baštine za pisana ostvarenja u kojima su napisane svijetle stranice istorije ovog naroda.

Žiri čestita laureatima, svim kandidatima i predlagačima za doprinos i afirmaciju kulturnog identiteta Bošnjaka.

S poštovanjem,

Predsjednik Žirija               Predsjednik IO Vijeća               Predsjednik Bošnjačkog vijeća

Sait Š. ŠABOTIĆ                 Mirsad RASTODER                         Suljo MUSTAFIĆ